Bobičasto voće
Bobičasto voće je već poznato kao voće koje obiluje važnim nutrijentima neophodnim za naše zdravlje i kvalitetu života. Njihova konzumacija može dovesti do značajnih promjena u organizmu, a najvrjednije je svježe ubrano voće iz domaćih vrtova. Trend zdrave i funkcionalne prehrane u posljednje vrijeme sve veći naglasak stavlja na voće bogato hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima te antioksidativnim svojstvima i vlaknima.
Uzgoj raznih vrsta bobičastog voća za osobne potrebe ne zahtijeva posebno održavanje osim uobičajenog godišnjeg orezivanja i gnojidbe, pogotovo u slučaju kada znamo izabrati pravo mjesto za sadnju biljaka. U sljedećem tekstu izdvojene su neke osnovne karakteristike i dobrobiti pojedinih vrsta.
Borovnica je listopadni grm koji može narasti 1,5-2 m ovisno o sorti, samooplodna je, podnosi niske temperature, no zahtijeva toplije i osunčane položaje. Cvate u svibnju i lipnju, a plod sazrijeva od lipnja do srpnja. Dobro uspijeva na kiselom tlu, a kroz sušna razdoblja zahtijeva dosta vlage. Bogata je vitaminima, mineralima, kalcijem, željezom i fosforom, a sadrži i prirodni antioksidans antocijan koji smanjuje krvni tlak, snižava razinu kolesterola te štiti od srčanih bolesti i moždanog udara, a pomaže i kod kroničnih plućnih bolesti.
Sibirska borovnica ili Haskap slabo je poznata vrsta bobičastog voća. Uspijeva na sunčanim i polusjenovitim područjima, podnosi niske temperature, a grm naraste i do 2 m. Bogata je antioksidansima, vitaminima i željezom, sadrži beta-karoten, ima protuupalna i antialergijska svojstva, a zanimljiva je jer dozrijeva u rano proljeće prije ostalih vrsta voća. Plod je izduljenog oblika i ugodne arome. U ponudi od 15. listopada.
Brusnica je zimzeleni grm koji naraste otprilike oko 0,5 m visine, samooplodna je, voli sunčana i suha mjesta, podnosi niske temperature. Cvate od svibnja do srpnja, a dozrijeva kroz rujan i listopad. Brusnica ima antibakterijska svojstva, djeluje uspješno kod infekcija urinarnog trakta, upala želudca i gastritisa. Bogata je beta-glukanom te vitaminom C, a preporuča se svima koji su izloženi stresnim situacijama.
Malina je grm koji naraste do visine oko 1,5-2 m. Voli sunčana mjesta, ali može uspijevati i u polusjeni, u propusnim i slabo kiselim te vlažnim tlima. Cvate u travnju i svibnju, a plod dozrijeva od srpnja do rujna. Kao i većina bobičastog voća, malina također podnosi niske temperature. Bogata je vitaminima i mineralima, vlaknima i omega 3 masnim kiselinama. Korisna je kod želučanih tegoba, a pomaže u očuvanju zdravlja jetre, kože i kose. Važno je spomenuti i žutu malinu sličnih svojstava, ali popularnijeg izgleda. Još jedno zanimljivo voće je i yamlina. To je grm koji naraste do 1 m visine, a plod dozrijeva početkom srpnja. Ima sve karakteristike maline, no posebna je po okusu jagode.
Jagoda je vrlo jednostavna i zahvalna za uzgoj. Može uspijevati na sunčanim i polusjenovitim položajima. Ne zahtijeva puno prostora pa je pogodna za sadnju u vaze na balkonima, a naraste oko 30-40 cm. Jagode mjesečarke rađaju kontinuirano tijekom vegetacije sve do prvog mraza. Djeluje blagotvorno na živčani sustav, zdravlje kostiju, probavni trakt, a reguliraju šećer u krvi, tlak i kolesterol.
Kupina je biljka penjačica koja naraste do visine od oko 2-2,5 m. Plod dozrijeva od lipnja do kolovoza. Zahtijeva dobro drenirano tlo te toplije i osunčane položaje. Najbogatija je antioksidansima pa stoga ima i najjači učinak u prevenciji bolesti. Štiti od upala, poboljšava koordinaciju i sprječava senilne bolesti.
Križanjem kupine i maline nastale su voćne vrsta tayberry i boysenberry. Ovi hibridi ističu se krupnim plodovima, visokim postotkom antioksidansa, a također nisu posebno zahtjevni za uzgoj već je najbitnija stavka dobro drenirano tlo. U ponudi od 15. listopada.
Ribiz je otporan na niske temperature i mraz, odgovaraju mu umjereno kisela tla, no sušna razdoblja i visoke temperature mu ne odgovaraju. Grm naraste otprilike oko 1,5 m visine. Idealno vrijeme za sadnju je jesen, no ukoliko je u kontejneru može se saditi tijekom cijele godine kao i sve ostale sadnice. Tijekom srpnja dozrijeva plod, a poznate su vrste crvenog, crnog i bijelog ribiza. Bijeli ribiz je nižeg rasta oko 30-ak cm. Konzumacija sprječava upale, neurološke bolesti te je preporučljiva u liječenju depresije. Također, pomaže i kod izlučivanja toksina iz tijela, bolesti kostiju i srčanih problema.
Ogrozd naraste od 1,5 do 2 m, cvate u lipnju, a plod dozrijeva tijekom srpnja. Samooplodna je vrsta koja podnosi niske temperature, voli ilovasta tla umjerene vlažnosti koja su dobro drenirana, a visoke temperature podnosi bolje nego ribiz. Najpovoljniji položaj je u polusjeni i zavjetrini. Razlikujemo bijeli, žuti, zeleni i crveni ogrozd. Bogat je izvor vitamina A i C, mangana, kalija i vlakana. Poboljšava pamćenje i koncentraciju, rad probavnog sustava te pomaže u sprječavanju dijabetesa.
Josta je nastala kao križanac crnog ribiza i ogrozda. Voli osunčana i polusjenovita mjesta, a grm naraste do visine od oko 1,5 m. Dobro podnosi niske temperature, samooplodna je, a plod dozrijeva u srpnju. Gotovo da nema bolesti i nametnika, a zbog svojih pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje također se ubraja u skupinu ‘super’ voća.
Goji grm naraste i do 2,5 m u visinu. Povoljna su osunčana područja tijekom cijelog dana, no ima i veće zahtjeve za vodom pogotovo u sušnim razdobljima. Inače ne zahtijeva puno njege. Cvate od lipnja od rujna, plodovi su narančasto crvene boje te su izuzetno korisni za zdravlje. Goji jača imunološki sustav, snižava kolesterol, poboljšava memoriju i vid, štiti jetru te sadrži cijeli niz aminokiselina i minerala.
Schisandra je jedna od manje poznatih biljaka penjačica koja naraste do 8 i više metara. Cvate od travnja do lipnja. Karakterističan je naziv ‘pet-okusa’ koji dolazi od mješavine okusa ploda (kiselo, slatko, slano, ljuto i gorko). Koristi se protiv umora, za poboljšanje mentalnih funkcija, jačanje imuniteta i oporavak jetre.
Drijen je listopadni grm koji naraste do 5 m visine, podnosi sunčana i polusjenovita područja, a podnosi i sušna razdoblja kao i niske temperature. Drijen je kao i josta dosta otporan na bolesti pa je stoga karakterističan po uzgoju bez zaštitnih sredstava. Koristi se kod raznih kroničnih crijevnih tegoba.
Vučji trn je biljka koja naraste 2 do 4 m u visinu. Ne zahtijeva posebne uvjete za uzgoj, a može uspijevati i na šljunkovitim tlima. Biljka je dvodomna, stoga se moraju saditi u kombinaciji muška i ženska biljka. Ulje ploda koristi se za opekline i ožiljke jer djeluje protuupalno i antibakterijsko. Sprječava nastanak krvnih ugrušaka te djeluje umirujuće na želučane tegobe.
Merala je listopadni grm sličan aroniji te može narasti 4-6 m u visinu. Pogodna su sunčana i polusjenovita područja, nema posebnih zahtjeva, a može uspijevati i na kiselim tlima. Cvate u travnju te se zbog zanimljivog i gustog cvata koristi kao ukrasni grm ili manje stablo. Sok se koristi kod bolesti živčanog sustava, povišenog krvnog tlaka i kolesterola, a štiti i jetru te bubrege.
Aronija važna zbog svojih korisnih svojstava. Uspijeva na različitim tlima, pogodna je za ekološki uzgoj, a dobro uspijeva na područjima s vlažnom klimom. Aronija je listopadni grm koji naraste 2 do 3 metra u visinu te 2 metra u širinu. Može uspijevati i na siromašnim tlima i zasjenjenim područjima, no više joj odgovaraju tla bogata hranivima te blago kisela. Pomaže kod šećerne bolesti, jača imunološki sustav i dobra je u sprječavanju srčanih i kardiovaskularnih bolesti. Obiluje vitaminima E, C, B2 i B6 te folnim kiselinama, a tijelo pročišćava od toksina te ublažava migrene.
Priroda nam nudi cijelo bogatstvo izvora vitamina, minerala i antioksidansa koji imaju povoljan učinak na naše organizme. Potrebno je samo odvojiti malo vremena i jedan kutak za zdravlje u našim vrtovima i balkonima i rezultat neće izostati!
Potražite u našem Vrtnom centru Viškovo!
Nikolina Malbaša, mag.ing.prosp.arch.
Vrtni centar Viškovo
