JESENSKI RADOVI

VOĆKE I VINOVA LOZA
Iskusniji voćari i vinogradari znaju da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju.
Radovi u voćnjaku i vinogradu počinju sa održavanjem higijene.

To obuhvaća:
-sakupljanje otpalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke,
-uklanjanje starih,suhih i polomljenih grana, sve ove biljne dijelove trebamo iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Njihovim uništavanjem smanjuje se populacija patogena.

Nakon rezidbe nastale rane premazati voćarskim voskom.
Zimsko prskanje voćaka i vinove loze vrlo je značajna mjera zaštite. Provodi se u vrijeme mirovanja vegetacije, odnosno od početka jeseni do početka vegetacije u proljeće.
Prednost primjene sredstava u vrijeme mirovanja je ta što jednim prskanjem možemo suzbiti više bolesti i štetnika.

Zimskim prskanjem preventivno djelujemo na većinu uzročnika biljnih bolesti kao što su:
-mrljavost lista i krastavost ploda jabuke (Venturia spp.),
-kovrčavost lišća breskve ( Taphrina deformans),
-šupljikavost lišća ( Stigmina carpophila),
-plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola),
-crna pjegavost rozgve (Phomopsis viticola) itd.

Osim na bolesti sredstva djeluju i na štetnike koji prezimljuju na voćkama i vinovoj lozi kao što su:
-lisne  i štitaste uši ( Aphididae),
-jaja crvenog voćnog pauka( Panonychus ulmi),
-grinje (Acarina),
-jabučni savijač ( Cydia pomonella) ili kruškina buha (Psylla pyri).

Bakreni pripravci se, radi moguće pojave fitotoksičnosti, kod koštićavog voća (trešnja, višnja, šljiva, breskva, marelica) smiju primjenjivati samo prije otvaranja pupova dok se kod jezgričavog (jabuka, kruška) smiju koristiti sve do početka cvatnje.
Za tzv.“ plavo prskanje“ koristimo fungicide na osnovi bakra kao što su Modra galica, Nordox 75 WG, Neoram WG, Bordoška juha ili Cuprablau Z. Kao kombinaciju bakra i mineralnog ulja preporuča se Modro ulje koje predstavlja kombinirani insekticid-fungicid. U preventivnom zimskom prskanju koristi se i Bijelo ulje (insekticid-ovicid i okvašivač) koje sadrži rafinirano parafinsko mineralno ulje (80%), a služi za suzbijanje štetnika i zimskih jaja u višegodišnjim nasadima tretiranjem u mirovanju ili u vegetaciji.
Ako se zimsko prskanje odradi na pravi način i u pravom trenutku moguće je postići vrlo dobre učinke i time smanjiti broj prskanja kroz godinu.

BIJELJENJE STABLA
Naši voćari tijekom mirovanja voćaka bijele voćke vapnom, to je još jedna mjera zaštite voćaka od niskih temperatura.
Da bi ta metoda bila što djelotvornija, preporučujemo recept:
Izvagati 5 kg vapna, dodati 0,5 kg kuhinjske soli i 0,5 kg sumpora. Sve promiješati dodajući potrebnu količinu vode da masa bude pogodna za bijeljenje voćaka. Smjesa treba odstajati 24 sata prije uporabe.
Bijelimo stablo i grane voćke za vrijeme toplijega sunčanog dana.
Time uništavamo štetočine koje prezimljuju u kori stabla, a vapno odbija sunčeve zrake i biljke sporije kreću u proljeće, pa su manje izložene kasnim proljetnim mrazovima. Kora stabla manje puca.

GNOJIDBA
Vrstu i količinu mineralnog gnojiva određuje kemijska analiza na temelju uzetih uzoraka tla.
Gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada, iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje je riječ o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.
U prosjeku za osnovnu gnojidbu voćnjaka, vinograda i maslinika po hektaru dodajemo: – 350 – 400 kg/ha (35 – 40 kg/100 m2 ili 35-40 g/m2) NPK 10-30-20 – 400 – 500 kg/ha (40– 50 kg/100 m2 ili 40- 50 g/m2) NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30 – 600 – 700 kg/ha (60 – 70 kg/100 m2 ili 60-70 g/m2) NPK (SO3) 7-14-21 (24).
Ukoliko se u jesen ne stigne obaviti osnovna gnojidba ona se obavlja rano u proljeće

ZAŠTITA OD SMRZAVANJA
Nemojmo dozvoliti da nas zavaraju relativno visoke jesenske temperature, kao i malo povišene zimske. Zaštitimo svoje biljke.
Sada je idealno vrijeme da započnemo s pripremom zaštite od smrzavanja.
Biljke koje ne podnose niske temperature kao što su agrumi i masline potrebno je zaštititi agrotekstilnom folijom koja propušta vlagu i svjetlost, a štiti biljke od negativnih utjecaja niskih temperatura.
Zaštita od smrzavanja povrća i začinskog bilja moguća je i malčiranjem. Malčirati možemo slamom ili sijenom čime zadržavamo toplinu zemlje, no kod dužih perioda hladnoće najbolje bi bilo kombinirati malčiranje s zaštitnim tunelima (malim plastenicima) i agrotekstilom.

JESEN U POVRTNJAKU
U povrtnjaku se u jesen skidaju ostaci biljne mase od ljetnih povrtlarskih kultura te se tlo prekopava i priprema za jesensku sadnju. Sije se mrkva, peršin, salata (endivija), matovilac a sadi se češnjak i luk.

SADNJA LUKA I ČEŠNJAKA
Jesenska sadnja luka i češnjaka ima svoje prednosti jer znači brži rast biljaka u proljeće čim to temperature dozvole. Za jesenski uzgoj bilo bi poželjno izabrati lagana propusna tla dobre teksture jer kod teških tala tijekom zime se može dogoditi da dođe do zadržavanja vode čime se usjev može uništiti.
Luk se obavezno uzgaja u plodoredu, najčešće dolazi iza rajčice, krastavaca i paprike a na istoj površini se ne bi trebao ponavljati barem tri godine.
Pri sadnji je potrebno čitavu lučicu utisnuti u tlo na dubinu od 3-4cm. Sade se u redove razmaka oko 30cm te razmaka unutar reda oko 10cm.
Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2.